Boutismo ku Spiritu Santu

Boutismo den òf  Boutismo ku Spiritu Santu ta meskos I similar ku boutismo den awa pa inmershon. Meskos ku inmershon ta mua henter kurpa eksterior, meskos boutismo ku Spiritu Santu ta inundá henter e kurpa interior ku presensia poderoso di e Kreador.

Pastor, kandidato I awa ta 3 komponente nesesario pa realisá boutismo den awa. Na boutismo ku Spiritu Santu Señor Hesus ta sustituí e pastor, Spiritu di Dios ta sustituí awa, I e kandidato ta e mesun.
Boutismo ku Spiritu Santu ta obra eksklusivo di Señor Kristu Hesus (Mateo 3:11; Lukas 3:16) den esnan ku tin e kondishon di ta sirbidó.

Boutismo ta trata di entiero. Den awa, ta dera di forma spiritual e naturalesa di adam. Ku Spiritu Santu, ta dera proyektonan personal pa risibí proyekto di Dios.

E boutismo ei, yamá tambe Seyo di Spiritu Santu (Efesionan 1:13), no tin e ophetivo di santifiká e kristian, sino kapasit'é  komo instrumènt berdadero di Spiritu di Dios pa realisá Su Obra, konforme e profesía:
E Spiritu di SEÑOR ta riba Mi, pasobra El a ungiMi pa prediká evangelio na e pobernan; El a mandaMi pa proklamá libertat na e prezonan, i restorashon di bista na e siegunan, pa duna libertat na esnan ku ta wòrdu oprimí, pa proklamá e aña agradabel di SEÑOR.” Lukas 4.18,19; Isaías 61.1

Dios ta Spiritu. Pero pa E realisá kosnan grandi I maravioso riba e mundu aki, E mester di kurpa material pa manifestá Su boluntat. Ora un hende permitií Spiritu Santu tuma poseshon di su kurpa, E ta manifestá Su Gloria.

Kòrda ku unabes seyá ku Spiritu Santu, e kristian ta pèrdè interes pa su proyektonan personal I e ta yena su mes ku Obra di Dios, sea riba Altar of den Atrio. E ta sigui e direkshon di Spiritu Santu, manera ta skirbí:


Bientu ta supla unda ku e kier i bo ta tende su zonidu, ma bo no sa di unda e ta bin ni na unda e ta bai; asina ta tur esnan ku nase di e Spiritu.” Huan 3:8

Dia di fin pa snan ku tin set di un bida nobo

Fe i Amor

Hopi hende a skirbi riba Amor. Pero mayoria di e skrituranan ei ta onektá amor ku deseo seksual, estimo I afekshon. Poko di nan ta referí na Spiritu Santu.

Hesus ta bisa pa nos: “Stima nos enemigunan”. Kon un hende, ku naturalesa di Adam, por tin deseo di ta bon ku su enemigunan?

Hustamente ku e kalidat di amor ei e Apostel Huan ta definí Dios (1 Huan 4:8-16 I 1 Korintionan 13).

Si nos konsiderá amor-sintimentu, sintimentu di kurason, amor ta duna sensahon di debilidat. Pero di punto di bista spiritual, amor ta asta mas poderoso ku fe.

Spiritualmente, amor ta laga kondishon di sintimentu pa bira poder. Pues segun Dios, amor ta sufri tur kos, kere tur kos, spera, soportá... I hamas e ta kaba (1 Korintionan 13:7). Kon por tin tal disposishon pa sufri tur kos I soportá tur kos si no tin un poder mayor?

Nos no por konfundí poder di amor ku sintimentu di amor. Amor di Dios ta trata interes di humanidat, beneifiso di Salbashon eterno di humanidat! Si humanidat rehusá e oferta dibino aki, anto e ta laga di ta di Dios.

Ounke amor ta mas poderoso, Salbashon ta posibel solamente pa medio di fe. Na esnan ku tin fe pa kere den eksistensia di Dios, Spiritu Santu ta duna un kurason nobo kapas pa risibí e poder di amor di Dios.
Ademas, lo Mi duna boso un kurason nobo i pone un spiritu nobo den boso. Lo Mi kita e kurason di piedra for di boso karni i duna boso un kurason di karni.” Ezikiel 36.26”


Amor I Hustisia di Dios ta revelá di fe pa fe (Romanonan 1:17). Nos no por stimÉ si nos no tin sertesa (fe) di Su eksistensia. P'esei nos emster warda nos kurason di sintimentunan mentiroso; si nos sintimentu di kurason no ta afiná den Palabra di Dios, nos mester húi di dje.

Fe i Sentimentu

No ta yuda sostené fe usando sintimentu. Pues fe ta sertesa puru! Biba pa fe ta biba na dependensia di kumplimentu di promesa di Dios, independientemente di kualke 5 sentido.
Si nos haña ku nos ta bon danki na sintimentu, nos no ta konsider'e skrituranan sagrado! I ora nos no “sinti fe”? Kon ta hasi? Sinta I warda kos kambia?

Bida ta dependé di sertesa di ku Dios lo hasi loke El a primintí. Si mi sintimentunan ta bisa ku mi ta bon òf malu, esei no ta nifiká nada referente mi fe berdadero, pues nan no tin nada di haber ku mi estado spiritual. E apostel ta siña nos ku:

Pesei, pa kousa di Cristo mi tin plaser den debilidat, den insulto, den sufrimentu, den pèrsekushon, den problema; pasobra ora mi ta debil, e ora ei mi ta fuerte.” 2 Korintionan 12.10

Sertesa di Salbashon ta lo mas importante. Ta un eror grave relashoná fe ku sintimentu di kurason.  Ounke ta un kurason nobo ku Dios a duna. Fe no por ta relashoná ku emoshon.

E emoshonna produsí den un kurason nobo ta e frutanan di Spiritu. Lagaos mira: Ma fruta di e Spiritu ta amor, goso, pas, pasenshi, kariño, bondat, fieldat, mansedumbre, dominio propio; kontra kosnan asina no tin lei.(Gálatanan 5.22,23).”

Emoshon no ta produsí fe; emoshon ta produsí emoshon. Sekreto di bida ta den fe. Asina e propio outor di bida ta bisa: ma e hustu lo biba pa medio di su fe. (Habakuk 2.4).


Nos no por lubidá ku fe rashonal ta riba tur difikultat I desafio di bida. Es ku tin e, sa, I ta permanesé sigur di ku Dios no ta faya. Esei ta muchu mas ku un sintimentu. 

E Yunan di Sara i E Yunan di Hagar

Abraham, kasá di Sara tabatin dos yu. E promé tabata pa insistensia di Sara, I a nase di su sirbidó, Agar. E di dos a nase di Sara komo kumplimentu di promesa di Dios.
E yunan di Sara ta e yunan di fe. Abraham a konfia den Palabra di Dios I warda e promesa 25 aña. E yunan di Hagar ta yu di karni, pasbra Abraham a skucha e bos impasiente di Sara.
Tur dos yu ta di Abraham, pero un ta di e kasá, e otro ta di e amante. E yu di e esposa tabata heredero legítimo, pero e yu di e katibu, e tempunan aya tabata legalmente un katibu.

Awendia esnan ku nase di Spiritu ta e yunan di promesa, I esnan ku a nase di karni, ta yu di katibu. I esnan di karni ta persiguí esnan di Spiritu.

E yunan di fe di Abraham ta heredero, I maske nan no meresé nada, nan herensia eterno ta garantisá. Señor Hesus ta bisa: I e esklabu no ta keda den e kas pa semper; e yu sí ta keda pa semper. (Huan  8.35).”

Un dia Abrah mester a saka yu di e katibu, Ismael, for di kas. E tabata sa ku segun lei semper e lo ta katibu. Meskos un dia esnan di karni lo retirá for di mei mei di e herederonan.

Kiko mester hasi pa bira yu na lugá di katibu?
Sigui e siguiente konseho di Señor Hesus:
Si un hende bin serka Mi, i no odia su tata i mama i esposa i yunan i ruman hòmbernan i ruman muhénan, sí, asta su mes bida, e no por ta Mi disipel. Esun ku no karga su krus i bin Mi tras no por ta Mi disipel.Lukas 14.26,27

Pa un hende bira yu na lugá di katibu, e mester muri I nase di nobo, manera nos a papia anteriormente. Nos tur mester hasi esei. Muri pa bo boluntat I biba segun boluntat di Dios. Biba konforme Palabra di Dios I rechasá inklinashon di karni I obedesé bos dipiritu Santu.


E imágen terenal I e imagen selestial

Manera esun trahá di stòf, esnan ku ta trahá di stòf tambe ta; i manera Esun selestial, esnan ku ta selestial tambe ta. I meskos ku nos a karga e semehansa di e hende trahá di stòf, nos lo karga e semehansa di e Hende selestial tambe. Awor mi ta bisa esaki, rumannan, ku karni i sanger no por eredá e reino di Dios; ni korupshon no ta eredá inkorupshon.”
1 Korintionan 15.48-50

Pablo ta papia di e promé homber refiriendo na Adam komo tereno. E imagen di naturalesa pekaminoso ta reflehá pa medio di obranan di karni, ku ta: Tur akshon di karni ta kontra boluntat di Dios. Esakinan ta su frutanan: “inmoralidat, impuresa, sensualidat, idolatria, bruheria, hostilidat, bringamentu, yalursheit, rabiamentu, pleitamentu, desakuèrdo, doktrina falsu, envidia, buracheria, parandiamentu, i kosnan asin'aki, di kualnan mi ta spièrta boso di antemano, meskos ku mi a spièrta boso kaba di antemano, ku esnan ku praktiká sorto di kosnan asina lo no eredá e reino di Dios. Gálatanan 5.19-21


Kontrali na e homber tereno, tin e homber selestial, esnan ku a nase di Spiritu Santu. Nan tin imagen di Dios den nan karakter, multiplikando e fruta di Spiritu Santu. Manera nos por mira: Ma fruta di e Spiritu ta amor, goso, pas, pasenshi, kariño, bondat, fieldat, mansedumbre, dominio propio; kontra kosnan asina no tin lei.(Gálatanan 5.22,23).”

Esun selestial ta distinguí di esun terenal I karnal den ekspreshon di karakter. Beibel ta papia di Job komo un homber integro, ku tin temor di Dios I ku tabata desviá di maldat. (Job 1:1)
E kualidat ei Dios ta eksihí pa nos kana kunE:  , sea santu, pasobra Ami ta santu. (Levítiko 11.45).”


Ora nos ta pensa manera Dios, nos ta aktua komo si E ta na nos lugá. I komo ta opvio, e desishonnan ku nos tuma lo ta di akuerdo ku boluntat di Dios. Asina, semper e resultadonan lo ta faborabel. 

Fe i Kurason

Fe puru ta eliminá kualke sintimentu di kurason.
Pablo ta konfesá di a risibí grasia I apostulado di Señor Hesus “pa obediensia pa fe” (Romanonan 1:5). Obediensia konsiente pa medio di fe.

E resurekshon di e yu di Hairo ta un di e ehèmpelnan bíbliko di uso di fe rashonal. Hesus a bai den direkshon di kas di e homber ei pa kura e mucha muhé. Pero na kaminda un hende a bisa Hairo ku no tabata nesesario mas, pues su yu a muri. Ma ora Jesus a tende esaki, El a kontest'é: "No tene miedu mas; kere solamente, i e lo wòrdu salbá. (Lukas 8. 50).

E notisia teribel ei a yena Hairo ku miedu, I miedu ta falta di fe! Ora Señor Hesus a bis'é pa e no tin miedu, E tabata kemen: “no duna krédito na e bos di kurason mentiroso;mantené bo fe ku a trese bo serka Mi. Kere, I bo yu lo salba.”
Bon ta vense malu solamente ora bo despresiá emoshon. Si di un banda

Señor Hesus ta bisa:  Asina SEÑOR ta bisa: "No laga un hende sabí gaba di su sabiduria, i no laga e hende poderoso gaba di su poder; no laga un hende riku gaba di su rikesa, ma laga esun ku ta gaba, gaba den esaki, ku e ta komprendé i konoséMi, ku Ami ta SEÑOR, Kende ta mustra miserikòrdia, huisio i hustisia riba tera; pasobra Mi tin delisia den e kosnan aki," SEÑOR ta deklará.
Yeremias 9.23,24
Esnan den e kondishon ei ta diferente di esnan ku ta pertenesé den reino di mundu I esnan ku no tabatin e privilegio di nase di Dios ainda, no por komprondé e tipo di sintimentu ei, pasobra nunka nan a eksperensiá nasementu di Dios.

Ma tur esnan ku a risibiE, na nan El a duna e derecho pa bira yunan di Dios, esnan ku ta kere den Su nòmber, ku no a nase di sanger, ni di e boluntat di karni, ni di e boluntat di hende, ma di Dios. Huan 1.12,13

Ademas, lo Mi duna boso un kurason nobo i pone un spiritu nobo den boso. Lo Mi kita e kurason di piedra for di boso karni i duna boso un kurason di karni.” Ezikiel 36.26”

Ni sabiduria di esun sabí ni forsa di e fuerte, menos rikesa di e riku, ta komparabel na alegria di risibí un kurason nobo I kurason puru transplantá pa e propio Spiritu di Dios.

Fe Rashonal i Fe Emotivo

E fe Rashonal ta trata e práktika di Palabra di Dios sin uso di emoshon. E ehersisio di e Palabra di forma inteligente ta garantisá akshon di fe den ekilibrio. Esei ta fe rashonal.

Esnan kua nase di Dios ta apoyá nan fe den skritua sagrado, independientemente di kualke sintiemntu. Esei ta e tipo di Fe ku ta agradá Dios.

“Dios ta Spiritu, i esnan ku ta ador'E mester adorá den spiritu i bèrdat.” Huan 4.24).

Nos por lesa e versíkulo ei di e siguiente manera: Dios ta sumamente inteligente I e ta deseá pa Su adoradornan ador'é di forma inteligente, segun Su Palabra.

Dios no ta alma ni emoshon; Su adorashon no por ta basá riba emoshon ni sintimentu. E adorashon ei mester ta espontáneo, independiente di klima emoshonal, dependiente di naturalesa spiritual.

E último tempunan aki, musika a hiba hopi hende na adorá di manera emotivo, pues musika ta lanta emoshon. Pero e tin bon efekto tambe, pues e profetanan I saserdotenan di Israel tabata ekspresá lamento, klamor, adorashon I alabansa usando kantikanan spiritual kompañá ku instrumèntnan musikal.

Un ehèmpel ta Salmonan I Kanto di tur Kanto. 


E riesgo di konfundí fe inteligente ku fe emotivo pa motibu di e músika ta asina grandi, ku algun iglesia evangéliko a prohibí músika durante alabansa.

Karni i Spiritu

Manera un simbolo di sintimentu, “kurason humano” òf “karni”, ta opositor di spiritu humano I, mas ku tur kos, opositor di Spiritu di Dios. Su obranan ta kontinuamente devastador I nosivo, tantu pa e propio persona, komo pa esnan ku ta rondó di dje.

Pasobra kurason ta sentro di emoshon I e no ta someté na rason, e ta mentiroso I korupto. Pa su pashonnan e ta hiba ser humano na aktua ku libertat sin limite buskando plaser total.
Kurason tin un fuente di rebeldia kontra ser humano tambe; prinsipalmente kontra su Kreador. Adam I Eva a kontaminá ku e virus di rebeldia I konsekuentemente tur nan herederonan a kontaminá ku e virus maligno ei.
Ni e mihó edukashon por evitá engaño di kurason. E úniko remedi kontra e virus ei, ta transplante di un kurason nobo ku Dios so por duna.
Altísimo a krea Adam I Eva segun Su imagen, kemen nan boluntat mester a someté na esun
di Dios. Tabata eksistí un harmonía perfekto, pero nan a duna lugá na rebeldía.

Tur akshon di karni ta kontra boluntat di Dios. Esakinan ta su frutanan: “inmoralidat, impuresa, sensualidat, idolatria, bruheria, hostilidat, bringamentu, yalursheit, rabiamentu, pleitamentu, desakuèrdo, doktrina falsu, envidia, buracheria, parandiamentu, i kosnan asin'aki, di kualnan mi ta spièrta boso di antemano, meskos ku mi a spièrta boso kaba di antemano, ku esnan ku praktiká sorto di kosnan asina lo no eredá e reino di Dios. Gálatanan 5.19-21

Pasobra esnan ku ta segun e karni ta fiha nan mente riba e kosnan di karni, ma esnan ku ta segun e Spiritu, riba e kosnan di e Spiritu. Pasobra e mente fihá riba e karni ta morto, ma e mente fihá riba e Spiritu ta bida i pas, pasobra e mente fihá riba e karni ta enemistat kontra Dios; pasobra e no ta someté su mes na e lei di Dios, komo ku e no ta kapas pa hasi esei tampoko; i esnan ku ta den karni no por agradá Dios..” Romanonan 8.5-8


Ora e spiritu humano yena su set ku pensamentunan dibino, e ta bira sufisietnte fuerte pa resistí deseo di karni. E forsa di spiritu ta fe, kual ta bin pa skucha e Palabrai ku lo laga bo liber pa tuma e desishon korekto.

Di Material pa Spiritual

Aparentemente e ser material I e ser spiritual ta presentá e mesun struktura físiko. E diferensha ta den interior di kada un; e diferensha ei no ta visibel den wowonan humano, pues mientras e ser material ta trese un imágen di Adam I Eva den dje, e ser spiritual ta karga e im;agen di Señor Hesus. Apòstel Pablo a aklará esei bon ora el a dirigí su mes na e kristiannan na Korintio:"E promé hende, Adam, a bira un alma bibu. E último Adam a bira un spiritu ku ta duna bida. Sinembargo, loke ta spiritual no ta promé, sino loke ta natural; despues loke ta spiritual. E promé hende ta di tera, trahá di stòf; e di dos hende ta di shelu. Manera esun trahá di stòf, esnan ku ta trahá di stòf tambe ta; i manera Esun selestial, esnan ku ta selestial tambe ta. I meskos ku nos a karga e semehansa di e hende trahá di stòf, nos lo karga e semehansa di e Hende selestial tambe.” 1 Korintionan 15:45-49

Asina nos ta mira e dos tiponan di naturalesa humano ku ta eksistí rba mundu. E naturalesa di e promé Adam – alma bibu – I e naturalesa di e último Adam – spiritu ku ta duna bida.

Señor Hesus ta tipifiká e último Adam I e ta aputá e orígen di e dos naturalesanan ei: “Pasobra meskos ku dor di desobedensia di esun hende hopi a wòrdu hasí pekadó, asina tambe dor di obedensia di Esun hopi lo wòrdu hasí hustu.” (Romanonan 5:19)

Alma bibu ta e kondishon natural di e herederonan di Adam I Eva. Spiritu ku ta duna bida ta e kondishon spiritual di esnan ku a nase di Awa I di Spiritu Santu. E promé, e ser karnal, lo tin morto eterno; pero e di dos, e ser spiritual, lo tin bida eterno.
Tur e sernan humano  a heredá e naturalesa korupto di Adam I Eva I, konsekuentemente, tur ser humano ta peka.  P'esei tur ser humano ta ser suhetá na Huisio Final pa kondenashon eterno. P'esei, e promé Adam ta e orígen di esnan nasí di karni, mientras e di dos Adam, Hesukristu, ta e orígen di e nasínan di Spiritu.


Un di e kondishonnan prinsipal pa regenerashon ta obediensia na Palabra di Dios. I, ora bo habri man di bo propio boluntat pa hasi boluntat di Dios, Spiritu Santu ta pone e persona nase komo un kriatura nobo. Di ei e motibu pa kual Pablo a retratá Hesus komo spiritu ku a duna bida, ya ku E ta e Úniko kapas di transformá almanan bibu den spiritunan ku ta duna Bida.

Karakter di e yu di Dios

Nos ta biba den un mundu di material i Dios den un mundu spiritual. Kon Dios por identifiká si un mundu ta estriktamente materialista? I yega na e mundu di e spiritu nan? E fe ta e úniko kanal di komunikashon entre e dos mundu nan aki.
Mi tin un konvikshon fuerte ku no ta boluntat di Señor pa Su manifestashon keda limitá na solamente e Palabra skirbí, pasombra sin práktika teoria ta evaporá.
Debí na e akshon di e yunan di Spiritu Santu di Dios, nan mester ta e referensha divino den e mundu aki.
Nos a mira e manifestashon di e abundansha di gloria di Dios den henter e naturalesa. E mondinan, kampo-, flor-, waterval-, riu-, lago- i lamannan......E shelu, e solo, e luna, e planeta- i streanan; Tur ta enkantá i proklamá e grandesa di E Kreador ku su ekstremo beyesa. Sin embargo, e presensha di e Altísimo no ta someté na e enkanto di Su trabou, pero e ekspreshon di Su karakter.
Dios ta spiritu. P’esei, e mester di e kurpa humano pa biba aden i manifestá Su mes. Pero kua kurpa humano tin e privilegio aki, si tur a peka? Ora ku un yu nase di Dios, Spiritu Santu ta bin biba den su kurpa. Di forma apsolutamente natural, e yu aki ta bai manifestá Su presensha.
“Esun ku a mira mi, a mira e Tata” Hesus a bisa (Huan 14:9). P’esei, e manifestashon di e presensha di Dios ta identifiká su mes solamente ora Su berdadero yunan manifestá Su karakter.
Kon manifestá e karakter di Dios?Esun ku nase di Spiritu ta manifestá e karakter di Dios den relashon ku Dios i e próhimo. Pa Dios fe ta ehersisio di orashon, yuna, den adorashon i den mantenementu di un bon konsenshi. Dikon, manera e teksto sagrado ta bisa: ”Laga e pas di Kristu guia boso kurason” (Kolosensenan 3:15).

Señor Hesus ta atvertí si boso no kumpli ku lei hopi mas mihó ku fariseonan, boso no ta drenta reino di shelu (Mateo 5:20). E lei ku e teksto Bíbliko ta referí n’e ta e kondukta pura, korekto, hustu i sinsero. 

Tres tipo di hende


1.Nase di mundu

Na kuminsamentu, tur ser humano , sin niun eksepshon, ta nase di mundu, paso nan a heredá e naturalesa adámika.

Karakterístikanan mundano

Dor di e rechaso na Dios, Adam ku Eva a pèrdè e karakter divino i nan a asumí e karakter di e hende ku a kai. Kemen nan a risibí e karakter di nan señor nobo, satanas.

Orguyo ta e karakterístika mas opvio den e karakter di esnan nasi di mundu.E manifestashon mas grandi di orguyo ta e siguiedat spiritual. Dor ku e no ta konsiderá ku e la ser traha di e stof di e tera, e orguyo, generalmente, ta bin di no rekonosé e debilidat di su naturalesa humano, tampoko e no ta rekonosé ku e ta dependé di e Salbashon ku Dios ta duna.
2.Nase for di karni

Esnan ku a nase for di karni ta entre e di dos kuart di esnan ku ta skucha e Palabra, konforme Señor Hesus a bisa: Otro parti a kai mei mei di e piedra, kaminda no tin muchu tera. E simia a sali unbé, pasombra ei e tera no tabata hundu . Ora solo a Sali , e la kima e mata i e mata ku no tabatin rais, a seka.(Mateo 13: 5-6)

3.Nase di Spiritu Santu

Esun ku a nase di Dios no mester kargo òf diplomanan universitario pa e ta di Dios, mas di su eksperiensha personal ku e propio Spiritu Santu. Ora bon nase di Dios e imágen spiritual korumpí pa e promé Adam ta paga i e ta asumí e imágen spiritual santu, separá, di e segundo Adam, ku ta Hesus. “ E promé hende, Adam, a bira un hende ku bida, pero e último Adam a bira un spiritu ku ta duna bida!” (1Korintionan 15:45)


Den e kaso di e nasementu di un yu di Dios, no ta solamente impresindibel e manifestashon di e boluntat di e kandidato, pero tambe mester tin un esfuerso sobrenatural di ku e ke. Señor Hesus ta siña nos ku e Reino di Dios ta ser haña ku esfuerso: “ For di tempu ku Huan Boutista tabata prediká te awor aki, reino di shelu a sufri violensha i hendenan violento ta buska moda di gar’é (Mateo11:12).

Yunan di Religion

E problema di un siegu no ta falta di lus, pero su defisiensia físiko. Maske e hala serka di un lus, lo e no por mira. E mes un kos ta pasa ku e ser humano. E ta kompletamente siegu di komprondementu; no pa e ousensia di Lus, pero pasombra e ta r­echasá e Lus.
Religion ta e mayó i mihó arma di tur tempu ku fièrnu ta uza pa destruí e pueblo. E la separá personanan i nashonnan te na e punto di hiba nan na guera.
Religion ta un elemento ku a hiba hopi sosiedat na divishon ku asta tabata nesesario pa a krea leinan ku ta obligá fielnan respetá otro. Si religion enbèrdat tabata algu puro i di bèrdat benefisioso, personanan ku ta práktika esakinan lo no tabatin mester leinan manera libertat di kulto pa respetá otro.
E berdadero siguidó nan di Señor Hesus tin e konsenshi di amor i rèspèt pa su próhimo, independientemente di kolo, sekso, rasa òf religion.”
Referente na esei nos tin e siguiente orientashon di Señor:
Ma Ami ta bisa boso: Stima boso enemigunan i resa pa esnan ku ta pèrsigui boso. E ora ei boso lo bira yunan di boso Tata den shelu, pasombra E ta laga su solo sali tantu riba mal hende komo riba bon hende i ta laga awa kai tantu riba hende hustu komo riba hende inhustu. Pasobra si bo ta stima solamente esnan ku ta stima bo, kua rekompensa bo por spera e ora ei? E kobradónan di belasting no ta hasi meskos, tòg? Mateo 5:44-46.

Nan ta gaña ora nan ta bisa ku religion ta eksistí pa uni e hòmber ku Dios, paso si esei tabata bèrdat mundu lo tabata yená ku pas i harmonia. E bèrdat ta ku e la sirbi pa apartá e personanan for di dj’E i riba tur kos destruí nan inkonsientemente. 

Reino di Mundu

Nos a mira kaba kon e reino di mundu, e reino di skuridat, tabatin inisio. Loke mayoria di hende no konosé ta ku nan tabata e fruta natural di e reino ei. Esei ta dor ku Adam ku Eva a kuminsá multipliká nan mes, manera Señor ya a determiná pa nan hasi kaba, ora nan tabata den reino di maldat . Ora nan a revelá nan mes kontra di e Lus, nan a drenta inmediatamente den e reino di skuridat, i den e reino ei nan a kuminsá e proseso di multiplikashon. Esaki ta despues ku nan a revelá kontra di Señor, nan a pasa outomátikamente di e reino di Lus pa e reino di skuridat. Meskos a pasa ku e bestianan. Asina kada ser tabata kontribuí ku e desenbolbimentu di e reino di e mundu aki.
Siertamente di e proseso di desenbolbimentu aki tabata falta e relashonamentu ku e Kreador. Pa e motibu aki , e sernan a nase i krese sin e konosementu di disiplina i órden. Asina e lei di esun mas fuerte a prevalesé den e bestianan pero tambe den e ser humano.Miéntras Adam ku Eva a biba den komunion ku Dios nan no a sinti falta di amor, pas, salú òf prosperidat; tampoko tabatin diskushon entre nan.


P’esei e kiebro den e relashon entre nan ku Dios a duna lugá pa e poder di e maldat. Si e hende no duna Dios e debido rèspèt, poniendo Dios na promé lugá den bo bida, kiko e ta bai hasi den relashon ku su próhimo? E ora ei inspirá pa e prinsipal di fièrnu, e ser humano a bira egoista i salbahe den e konkista di su idealnan; materialismo a okupá e lugá di e kosnan spiritual, i tur kos ku tabata kontrali na e boluntat divino, a wòrdu sembra na Tera. Asina a bin desòrdu na mundu i falta di rèspèt pa ku Kreador i pa ku e propio rasa humano.



Dios a krea un úniko muhé pa e hòmber. Esei ta nifiká ku for di kreashon di mundu kada hòmber lo tabatin su propio kasa. E spiritu di malu a inspirá e desòrdu den relashonnan, ta p’esei e hòmber a pasa na deseá vários muhé i vise versa. Ademas di esei e malu a inspirá relashonamentu homoseksual, zoofilia, ku ta e relashonamentu seksual entre ser humano i animal, pedofilia ets. Enfin, e reino di desòrdu tabata establesé riba mundu. Dilanti di e kuadro di un desekilibrio moral kompletu, e institushon di un famia sagrado a pèrdè sentido i su balornan. 

Reino di Dios

Na prinsipio di mundu tabata e Reino di Dios. Tur kos riba Tera tabata den un harmonia perfekto: Kreador, naturalesa i kriatura humano.
Nos ta kere ku e ophetivo divino den e Kreashon tabata pa establesé na Tera e mesun sistema di bida ku tin den Shelu, pasombra den e proyekto inisial e úniko diferensha entre Shelu i Tera tabata e habitantenan: Den Shelu lo a biba e sernan spiritual i na Tera esnan material; tur bou di e soberania infinito di Todopoderoso.
E òrdu i disiplina ku ta eksistí den Shelu, lo mester tabata konta pa Tera tambe. E òrdu selestial ku tin arkangel, angel, kerubin i serafin, lo mester tabata idéntiko riba nos planeta. Adam i Eva, e promé tatanan, lo mester tabata inmortal i nan lo a rekreá yunan ku e mesun karakterístikanan pa biba na Tera.
Dios e krea i konstituí Adam komo Su representante riba planeta Tera. Su outoridat terenal lo a wòrdu ekstendé pa e kriatura humanonan pa e desenbolbimentu di Su Reino na Tera.”
Nos ta mira e mata di un plan divino pa e kriatura humano diseñá den e siguiente versíkulonan: E ora ei Dios a bisa: “Laga nos ban traha hende awor. E mester ta segun nos imágen i e mester parse nos. Lo e tin poder riba e piskánan den laman, riba paranan den laria, riba bestianan mansu i feros, i riba tur bestia ku ta lastra abou riba suela.”
Dios a krea hende segun su imágen. Segun imágen di Dios El a krea: hòmber i muhé. Dios a bendishoná nan bisando: “Yena mundu ku hopi desendiente i domin’é, goberná piskánan den laman, paranan den laria i tur bestia ku ta lastra abou riba suela.” Despues Dios a bisa: “Boso por kome for di tur mata na mundu ku tin simia i for di tur palu ku tin fruta.”Génesis 1:26-29

Esnan ku nase den e reino di e promé Adam , apesar di no a skohe esei, tabatin, oportunidat dor di e anunsio di Señor […] “”e oportunidat di sali for di e reino di maldat pa e ser transferí pa e reino di Dios, siguiendo Su Yu.”